Mari Alkatiri*
(Parte II)Haré husi lalenok leno ba kotukIta koalia hela kona ba reformas Xanana nian no ita haré tiha ona désimu reforma. Tamba ami promete hatutan ta’an sirurjia ki’ik ida ne’e, ami sei refere ba reforma sira seluk ne’ebé Xanana halo tiha ona iha ninia governasaun, ne’ebé halao liu tinan rua nia laran.
Désimu primeiru reforma mak ida ne’ebé nia haklo’ot tiha direitus fundamentais sidasaun sira nian. Xanana Gusmão, nu’udar Prezidente Repúblika, hafiklak tiha Prezidénsia ba fali sentru ida ba dinamiza Sosiedade Sivil no Partidus opozisaun. Iha 2006, nia uza fali direitus sidadaun nian, nu’udar argumentu bo’ot tebetebes ida, hodi hasoru I Governu Konstitusional, to’o nível ida ne’ebé ita la bele ona tolera. Atu halo luta hasoru I Governu Konstitusional, nia ba hamutuk fali ho “petisionárius” sira, revoltozus sira ne’ebé hasoru hela Komandu F-FDTL no governu. (Ami sei hanoin lia fuan ne’ebé nia hatete ba manifestantes sira “ Ita manán tiha ona funu”, iha Palásiu Governu nia oin, ema sira ne’ebé fahe makás ódiu no violénsia). Ohinloron, Xanana hakfilak a’an tiha, dulas nia a’an grau atus ida ualu nulu, no sikat súbar iha teoria seguransa sosial nia kotuk, ameasa fali sidadaun sira, halo tauk jornalistas sira, halo tauk povu, hamosu mau-hú bar’barak, hatama estudantes sira ba kadeia bainhira sira halo manifestasaun iha kampus universitáriu, halo perseguisaun ba polítikus partidus sira seluk nian ho material oi’oin servisus intelijénsia nian ho deklarasaun “ ami sei prende líder sira balu”. Halo ameasas ne’e bei’beik de’it, bainhira ema ruma bo’ok a’an ka iha movimentu ruma ba halo manifestasaun sósial ka polítika hasoru governasaun ninia salah, nia koalia hasou kedas hanesan fali polísia sira. . Organizasan Sosiedade Sivil nian, ne’ebé horiuluk ativu tebetebes, ohinloron, balun de’it mak sei halao sira nia knaar ho dignidade maibé, maioria, tamba kal simu ósan husi “governu”, hili dalan nonók de’it ka rezisténsia pasiva (kontra hela maibé nonók de’it).
Désimu segundu atu iha relasaun ho media.”Governu” Xanana halo buat hotu-hotu ba kontrola media. Kontrola tomak TVTL. Sósa pájinas jornais nian, selu tempu antena iha Rádiu no Televizaun, hodi halo propaganda ba inisiativas sira nian, ba buat ne’ebé la iha konsisténsia hanesan fo’os íbridu, fahe tratór , Memoramdum de Entendimentu bar’barak ne’ebé la iha rezultadu, ne’ebé asina de’it ho kruz ka ba akordu no adjudikasaun ne’ebé la tuir konkursu públiku, projetus investimentu ne’ebé la lao ba oin no halo’ot de’it iha gaveta laran, ( Ezemplus: hektár rihun atus ida ba kuda tohu, hektár rihun ba rihun ta’an ba kuda ai-fuan, jeradór uza óleu pezadu vs eletrisidade ba ema hotu-hotu to’o 30 Agostu 2009, gazeodutu husi Tasi Timor nian sei mai Timor-Leste, Baze de Apoiu ba atividade explorasaun minarai nian, produsaun Bio-Fuel, etc. no etc., hotu-hotu mega-projetus ( projetus bo’boot de’it) ne’ebé sira sósa husi vendedór mau-bóbar sira, iha merkadu informal rejiaun nian). Maibé, órgaun komunikasaun sosiál, biar la’os hotu-hotu, tatoli tuir buat sira ne’e hotu, hakru’uk de’it ba polítika intoxikasaun ne’ebé “Governu” Xanana defini no halao. Bóbar mai , bóbar ba, mak importante ba sira atu konvense ema katak sira halo duni buat ruma.
Ohinloron, iha lolós tinan ida ne’ebé nia deklara nu’udar tinan Infraestruturas nian, tamba hetan frakasu, nia uza fali paz sosial no polítika nu’udar sira nia governasaun ninia susesu. Liu hosi media, nia akuza FRETILIN sukat de’it progresu ho liurón no pontes ninia naruk kilómetru hira. Maibé Xanana tenke hatene katak paz sosial no politika iha, tamba FRETILIN, biar vítima ba injustisa, hakribit violénsia no hatudu sentidu estadu. Karik Xanana iha opozisaun nia fatin ka nu’udar Prezidente Repúblika no FRETILIN mak ukun karik, ita kal labele iha duni paz, estabilidade sosial no polítika. Pelumenus, ida ne’e mak akontese duni foin lalais liu bá.
Désimu terseiru reforma nian refere ba taka dalan ba demokrasia bainhira sira la husik partidus sira partisipa iha eleisoens ba líderansa komunitária. Xanana ho ninia asosiadu sira (asosiadu sira, la’os sósiu), iha Sopsiedade Unipesoal (I) Limitada ne’ebé hanaran a’an “IV Governu Konstitusional”, halo buat hotu-hotu atu evita rezultadu eleisaun nian konfirma sira nia ilejitimidade ba kaer “governu”. Nune’e, bainhira sira halo revizaun ba Lei eleisaun líderes komunitárius nian, sira la husik partidus polítikus sira aprezenta kandidatus. Maibé rezultadus tó ona no hotu-hotu hatene ona sá mensajen mak rezultadus sira ne’e ható ba ita hotu.
Désimu kuartu atu reforma mak dexsentralizasaun administrativa ne’ebé sira rasik mak halo mes’mesak de’it no sarani ho naran “ dexsentralizasaun ba sistema aprovizionamentu”
[1].
Xanana hatete katak “ hafoin halibur no diskuti dalabarak ho sektór privadu”
[2], emprezáriu sira “ haksolok a’an tamba bele ona partisipa liu ta’an iha dezenvolvimentu rai ida ne’e nian no sira hakarak duni iha responsabilidade bo’ot liu ta’an iha prosesu konstrusaun Estadu nian”
[3],. Ida ne’e reprezenta de’it ( ?) dólar amerikanu tókun hitu nulu ( 70 milloens) atu gasta iha fulan rua ka tolu nia laran.
Xanana hatete ho fiar makás katak “Governu” desidi halo “teste” multimilionáriu ba “projetus kikoan ne’ebé tenke ramata molok tinan ida ne’e ramata”.
[4]“Teste” ida ne’e halo tuir hanesan ne’e de’it: “Governu”, tamba la konsege ezekuta projetu konstrusaun Sentral Elétrika nian, rekoñese katak, tuir Xanana nia lia fuan rasik: “ ami halo poupansa dólar amerikanu tokun rihun hitu, ne’ebé aloka ba projetu ida ne’e, iha tinan fiskal 2009”.
[5]Nune’e, tamba “ governu” la bele duni ezekuta projetu bo’ot ida ne’ebé Parlamentu aprova, sira retifika ka korije de’it, hau hatete fila fali, sira duni mak retifika Orsamentu
( tuir Konstituisaun, Parlamentu mak tenke aprova) no inventa fali de’it obras ki’ik besik 700 ( obras de’it , la’os projetus) ne’ebé tenke ezekuta iha fulan tolu nia laran. Atu fó kobertura legal ba hahalok ida ne’e, sira aprova Dekreto-Lei ida ne’ebé fo dalan ba tuir sistema “aprovizionamentu espesial”. Hó hahalok ida ne’e, governu loke fali dalan ba hisik tiha sira nia knaar no responsabilidade no fó fali ba Sektór Privadu. Atu fahe projetus husi “lista projetus ne’ebé fó ba distritu ida-idak, sira bolu Asosiasaun Emprezarial Konstrusaun Sivil no Obras Públikas nian atu harii lalais asosiasaun distrital no sub-distrital no responsabiliza sira ba halao prosesu adjudikasaun atu fahe justu no ho transparénsia”
[6] ( subliñadu ami nian) . Ita la hatene saída mak sira hakarak dehan ho lia fuan justu no transparénsia tamba ita la haré entidade ruma halo konkursu públiku. Sira fahe de’it.
Karik sira koalia lolo’os, sira la iha projetus. Sosiedade Unipesoal (i) Limitada Xanana Gusmão nian la mehi ho projetus sira hanesan ne’e atu hatama ba orsamentu tinan 2009 nian. Tamba la bele duni ezekuta mega-projetu ne’e (ne’ebé ohinloron ita hatene ona katak halo arbiru de’it) , ninia mehi sai fali pezadelu (mehi a’at ida ne’ebé la husik nia toba) no Xanana, dala ida ta’na, tuir de’it ninia intuisaun hamohu rekursus públikus nu’udar solusaun ba problema hotu-hotu. Nia foti desizaun ida ne’e atu halai de’it husi “carry over” ( lori verba orsamentu husi tinan ida ne’e nian ba fali tinan oin). Biar hahalok ida ne’e hatudu irresponsabilidade, nia konsidera fali “brani no inovadór” bainhira foti projetus bobo’ot ne’ebé atu halao iha 2010 ba fahe fali ba emprezárius, molok 2009 ramata. Ho ida ne’e, nia gasta arbiru de’it rekursus públikus ba obras ne’ebé, karik halao duni, sei la iha kualidade. Nune’e, la tó ta’an fulan tolu, sira sei tolan tomak de’it dólar amerikanu tokun hitu nulu.
Ita labele duni hatán opsaun Xanana nian atu fó de’it responsabilidade ba Sektór Privadu halo adjudikasaun projetus Obras Públikas tamba razaun sira tuir mai ne’e :
i. Molok hahú, iha tiha ona konflitu intereses. Sektór Privadu , ne’ebé hakarak iha asesu ba projetus, sira rasik mak resposabiliza fali ba adjudikasaun no fiskalizasaun.
Ita rona ona ema hatete katak “ koordenador” balun “ Pakote Referendu” nian harii emprezas ho familia ka amigus sira nia naran, iha distritu no sub-distritu no entrega projetus ba sira. Balun, ne’eb’e hela iha Dili, tamba hatene liu informasaun, harii projetus iha sira nia distritus moris fatin, hodi simu mo’os projetu;
ii.. “Governu” la hanoin didiak molok foti desizaun ida ne’e: Tamba la bele konsege dezeña projetus 700, ho kualidade, iha períodu fulan rua ka tolu, no, kal lakoi lori tódan tamba la konsege ezekuta mega-projetu ida, “Governu” hisik tiha sira nia responsabilidade bainhira transfere arbiru de’it ba Sektór Privadu. Irresponsável liu, hau bele hatete katak, ninia hahalok ne’e krimi ida, bainhira nia sente katak nia iha direitu atu halo “teste” ho dólar amerikanu tokun hitu nulu ( 70 milloens), bainhira transfere montante ne’e, ka, pelumenus, dólar amerikanu tokun liu tolu nulu ( liu 30 milloens) ba konta privada, molok ema hahú ezekuta obras.
Buat ne’e hotu akontese tamba Xanana hakarak “ projetus konkretus ....atu benefisia sektor privadu...”
[7], maibé hanesan bainbain, “populasaun iha nível lokal iha territóriu tomak”
[8] sei simu oituan liu. Maibé ida ne’e mak vontade Xanana nian no, ba ninia asosiadu sira, ida ne’e mak Lei. Sira tenke kumpri de’it Lei ida ne’e.
Ridikulu liu bainhira sira la halao mega-projetu ida, maibé, bolu fali ida ne’e
“ poupansa dólar amerikanu tókun hitu nulu”.
[9]Ida ne’e hatudu kedas katak sira la hatene saída mak Orsamentu Estadu. Labele koalia poupansa, tamba la iha poupansa, bainhira ita halao Orsamentu Estadu nian. Sira hatene ka la hatene? Karik hatene, tenke halo tiha uluk programa ida ho kualidade, ne’ebé bele halao, hatama ida ne’e iha planu anual asaun nian no, husu ósan ba implementa ida ne’e. Ita husu ta’an buat seluk: sira iha ka la iha kapasidade ba ezekuta? Bainhirala sira la halo buat sira ne’e, sira labele duni ezekuta planu, programa, projetu, katak labele duni halao Orsamentu.
Tuir bom senso ka bainhira uza ita nia kakutak, ita tenke hatene katak molok lori projetu multimilionáriu ida ba oin, ita tenke halo uluk estudu ida ke diak duni no halo konsulta bar’barak no mom’oos ( transparénsia) ho sektór oin’oin. Tenke haré mo’os ba impaktu oin’oin – sosial, ekonómiku, kulturál, ambiental no polítiku. Buat sira ne’e hotu mak garante katak projetu ne’e bele lao duni ba oin. Maibé, ita haré katak sira halo buat sub’subar de’it. Sikat sub’ subar de’it tamba hatene katak iha frakeza barak no la halo sasán ho seriedade. Foti uluk opsaun ida, ne’ebé iha kedas konsekuénsia a’at tebetebes, mak foin halo fali estudu ida. Ida ne’e hatudu momo’os katak “Governu” hametin a’an hela iha bé merak ida nia léten no, tamba ne’e, labele haré mo’os no konfundi fali tubaraun ho golfiñu, balada ne’ebé maus tebetebes.
Ita sei iha poupansa, lo’os duni ( ita sei iha, biar sira tolan tomak dadaun hela rekursus públikus). Hanesan hotu-hotu hatene, ita nia poupansa mak Fundu Minarai ne’ebé I Governu Konstitusional harii.
Désimu kintu atu reforma refere ba relasaun Governu/Parlamentu Nasional. Governu ne’ebé de’it tenke sadere duni ba ninia maioria iha Parlamentu ne’ebé garante estabilidade ba sira nia ukun. Maibé ita la bele simu katak Governu halo fali bankadas sira sai kúmplise ba sira nia desizaun inkonstitusional, ilegal no irresponsável.
Ita labele liu simu buat sira ne’ebé akontese. Sosiedade Unipesoal, ho sósiu mesak ida, naran Xanana Gusmão, foti desizaun mes’mesak no obriga de’it ninia asosiadu sira hatán de’it, liu-liu deputadus AMP sira. Nia ba Parlamentu ho mega-projetus ba sosa jeradór tuan sira no obriga de’it deputadus AMP defende no vota a favor ba projetus sira ne’e. Iha duni tinan implementasaun projetu nian, nia haré katak projetu la diak no labele ona lao ba oin, nia buka fali opsaun seluk-seluk no, dala ida ta’an, ita hatene ona, nia sei ezije ninia deputadus atu lalika halo krítikas no vota a favor de’it. Ida ne’e hatudu katak nia la respeita órgaun soberania ida ne’ebé iha kompeténsia ba halo lei no fiskalizasaun ba atividade Governu nian. Ho hahalok ida ne’e, nia halo foer de’it dignidade deputadus sira nian.
Désimu sextu atu reforma akontese bainhira nia hakfilak Administrasaun Públika ba sai fali administrasaun temporária. Administrasan Públika sai tiha fali sentru empregu (maibé la’os ba halao servisu). Iha 2007, funsionárius públikus besik rihun sanulu resin ualo, ohinloron besik ona rihun hat nulu. Maioria, ne’ebé Governun ida ne’e mak hatama, funsionáriu temporáriu de’it. Tamba ne’e, Administrasaun Públika rasik, iha de’it karáter administrasaun temporáriu. Organizasaun ida ne’e todan tebetebes, sai tiha fali mákina ida ne’ebé nonók hela de’it iha fatin.
Kal tamba ida ne’e duni mak mosu fali parte ida ridíkula reforma nian ka limpeza jeral ne’ebé halo sexta-sexta. Limpeza ba liurón, avenida no tasi-ibun ne’ebé funsionárius sira obrigadu halao nafatin ho komandu Xanana no Ramos Horta nian. TVTL sempre halo kobertura ba deklarasaun husi ema bo’ot ne’ebé halao limpeza semana ida, dala ida. Ita husu atu hahú uluk lae halo limpeza iha Ministériu no Sekretaria Estadu atu funsaun públika bele sai instituisaun ida ke mós, diak no forte.
Ita labele koalia kona ba reforma no haluha tiha revizaun ne’ebé sira halo ba Lei Tributária. Tamba osan minarai nian tama makás mai kofre estadu nian, “Governu” deside halo Lei Tributária foun ida, ne’ebé hakfilak tiha Timor-Leste ba quasi paraízu fiskal, rai ida ne’ebé la selu impostu ka selu oituan de’it. Maibé bainhira sira desidi hatún no halakon impostus ba buat balun, “Governu” ida ne’e fiar katak foli sasan hotu-hotu sei tu’un kedas no katak, liu hosi dalan ida ne’e, sira bele kumpri promesa ida ne’ebé sira halo iha kampaña eleitoral. Maibé buat hotu-hotu ninia presu sa’e ba bei’beik iha Merkadu. “Governu” la konsege explika fenónemu ida ne’e. Ohinloron, fós ba konsumu populasaun nian, tamba simu subsidiu makas husi estadu, sei fa’an ho presu ida ke ema sei bele sósa. Se ita hasai tiha produtu ida ne’e, husi ita nia kálkulu makroekonómiku, hau fiar katak infklasaun sei sa’e makás liu nível ida ne’ebé sira aprezenta mai ita ofisialmente.
(sei hatutan)
* Sekretáriu Jeral FRETILIN no Primeiru-Ministru I Governu Konstitusional
[1] Xanana Gusmão, Carta endereçada ao Presidente do Parlamento nacional datada de 22 de Outubro de 2009 - [2] Xanana Gusmão, karta hakerek ba Prezidente Parlamentu Nasional, 22 Outubru de 2009 - [3] Xanana Gusmão karta hakerek ba Prezidente Parlamentu Nasional, 22 Outubru de 2009 - [4] Idem - [5] Idem - [6] Idem - [7] idem - [8] idem - [9] idem